Povjestice
Vrsta djela: Povjestice su zbirka epsko lirskih pjesama, koje su nastale na temelju hrvatskih legendi.
Popis povjestica:
Postolar i vrag
Kameni svatovi
Kugina kuća
Anka Neretvanka
Smrt Petra Svačića
Šljivari
Prokleta klijet
Vinko Hreljanović
Kakvu Hrvati djecu jedu
Propast Venecije
Kameni svatovi
Kugina kuća
Anka Neretvanka
Smrt Petra Svačića
Šljivari
Prokleta klijet
Vinko Hreljanović
Kakvu Hrvati djecu jedu
Propast Venecije
Kameni svatovi
Vrijeme radnje: neodređeno
Mjesto radnje: u blizini Susedgrada
Likovi: mlinar, mlinarica, sin, Janja
Kratak sadržaj
Podno Susedgrada živio jednom mlinar i njegova žena mlinarica. Živjeli su sretno i bogato, te su imali sina jedinca. Kako je vrijeme odmicalo, sin se trebao oženiti. Tako jednog dana upita majka mlinarica svoga sina kada će se i za koga ženiti. Sin je bio zaljubljen u lijepu, mladu, bijelu, ali i siromašnu Janju. Kad mlinarica shvati da joj sin želi uzeti siromašnu ženu, stane vikati na njega. U tom trenu dolazi mlinar, smiri svoju ženu i kaže sinu kako se može oženit za bilo koga dokle je god on sretan.
Došao je dan vjenčanja, svi su išli u svatove, osim ljute mlinarice koja je ostala kod kuće kuhati ručak. Kada su svatovi stigli pred kuću, mlinarica je izašla i bacila kletvu: Ubila me strijela mahom ak´ mi Janja bude snahom! Kleta družbo, na toj stijeni kamenom se okameni! U tom trenu je kroz selo prošla strijela, i okamenila cijelo selo i svatove. O tog događaja je stari Susedgrad kamen.
Bilješka o piscu
August Šenoa rođen je 14. studenoga 1838. godine u Zagrebu. U roditeljskom domu stekao je ljubav prema umjetnosti. Poslje smrti majke 1848. god., završivši u Zagrebu osmi razred, odlazi u Pečuh k rođacima, gdje završava prvi razred gimnazije 1850. god. Vraća se u Zagreb gdje maturira 1857. god. u gornjogradskoj gimnaziji, i upisuje se na Pravoslovnu akademiju. Od početka listopada 1859. god. nastavlja pravni studij u Pragu. Tu ostaje do 1865. godine.
Ne položivš na vrijeme odrđene spite bio je prisiljen baviti se žurnalistikom, te se vraća u Zagreb i radi u redakciji Pozor. 1868. godine postaje gradski bilježnik. Iste godine vjenča se sa Slavom pl. Ištvanić. Postaje ravnatelj hrvatskoga zemaljskog kazališta 1870. god. Postaje i dramaturg. Njegov prvi roman Zlatarevo zlato izlazi 1871. god.
Dvije godine kasnije, 1873. godine, postao je gradski senator i napušta kazalište. Od 1874. godine do smrti uređuje hrvatski književni časopis Vijenac. Umro je 13. prosinca 1881. godine. Ležeći bolestan diktirao je Kletvu i rekao je “Nedajte mi umrjeti, imam još toliko toga za napisati”. Najpoznatija djela su mu: Seljačka buna, Zlatarevo zlato, Prosjak Luka, Mladi gospodin, Prijan Lovro, Diogeneš, Kanarinčeva ljubovca, Vječni Žid i Zagrebulje.
Nema komentara:
Objavi komentar